Get Adobe Flash player

Pretraživanje
Anketa
Koji web preglednik koristite?
Internet Explorer
Google Chrome
SRWare Iron
Firefox
Opera
Safari
Neki drugi
Pogledajte rezulate
Kontakt podaci

MAIL:

taxirijeka@net.hr

kresimir@taxirijeka.com


Mob:+385.91.500.33.55

(0-24)

Ured:+385.51.33.51.38

(08-24)

KONTAKT OBRAZAC


Pomorski Zakonik članak 50.-100.


"Transfer Service"group

"Transfer service" group je obrt za Taxi usluge, prijevoz putnika, najma vozila.  Bavimo se Aerodromskim transferima, Taxi uslugama, Prihvatom putnika na Aerodromskim terminalima, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima i sl... Dugogodišnje iskustvo garancija je kvalitete prijevoza i nivoa usluge koju trebate. Opširnije o nama pogledajte na našim stranicama kojima pristupate klikom na gornji link. Također za sve informacije i ponude možete nas kontaktirati putem on-line obrasca, direktno na e-mail ili telefonskim putem. Među našim mnogobrojnim klijentima su najpoznatije svjetske kompanije, budite i Vi, te impresionirajte svoje poslovne partnere našom uslugom VIP prijevoza iTaxi službe Rijeka.


Glava II.

PLOVNI PUTOVI

Članak 50.

(1) Plovni put u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obilježen.

(2) Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvat­ske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i radiopostaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu.

(3) Športske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje nadležne lučke kapetanije i uz uvjete utvrđene odobrenjem.

(4) Za uporabu, odnosno korištenje objekata sigurnosti plovid­be na plovnim putovima plaća se naknada.

Članak 51.

(1) Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihov ispravan rad.

(2) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hid­rografska djelatnost radi osiguranja točnih podataka o dubinama, vrsti dna, morskim strujama, gustoći mora, valovima i kolebanju morske razine. Mjerenja parametara su sustavna i obavljaju se u skladu sa standardima Među­narodne hidrografske organizacije.

(3) Podaci iz stavka 2. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim kartama i publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta.

(4) Oznake i načine označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske propisat će ministar.

Članak 52.

Poslove iz članka 50., 51. stavak 1. i 4. ovoga Zakonika obavlja trgovačko društvo »Plovput«, a poslove iz članka 51. stav­ak 2. i 3. ovoga Zakonika obavlja javna ustanova Hrvatski hidrografski institut.

Članak 53.

Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju obje­kata na plovnom putu, lučka kapetanija određuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno mišljenje trgovačkog društva »Plov­put«.

Članak 54.

(1) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, i sl.) dužan je, u roku određenom od nadležne lučke kapetanije, postaviti i održavati svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.

(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak ne održava u ispravnom stanju, trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnog puta, na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postavit će propisano svjetlo ili drugi znak, odnosno neispravno će svjetlo ili drugi znak dovesti u ispravno stanje.

(3) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava izgra­đenih ili postavljenih u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske dužan je propisno ih označiti i održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

Članak 55.

(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslužbu koja služi zaštiti ljudskog života i sigurnosti plovidbe na moru.

(2) U obavljanju radioslužbe, sukladno propisima o radioprometu iz stavka 1. ovoga članka obalne radiopostaje dužne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.

(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu.

Glava III.

LUKE

Članak 56.

(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja i sigurnosne zaštite.

(2) Sve fizičke i pravne osobe koje koriste luku, pomorski objekti koji se nalaze u luci dužni su se pridržavati ili udovoljavati pravilima o redu u lukama u pogledu sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života, zaštite mora od onečišćenja koja propisuje ministar.

(3) U luci i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrđene posebnim propisom.

(4) Rukovanje opasnim i ostalim tvarima u lukama, kao i uvjeti i način pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja onečišćenja, propisat će ministar.

(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonikom, uređuju se posebnim zakonom.

Članak 57.

Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

Članak 58.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da omogućava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati druge poslove propisane ovim Zakonikom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, kojima se osiguravaju sigurni uvjeti u luci.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je održavati čistoću luke od predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe ili onečišćuju more.

Članak 59.

(1) Tijelo koje upravlja lukom otvorenom za javni promet dužno je uz jednake uvjete omogućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi korištenje operativnih obala, lukobrana i drugih objekata u luci prema njihovoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, ako ovim Zakonikom ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2) U pogledu korištenja luke otvorene za međunarodni javni promet i plaćanja lučkih naknada strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim, uz uvjet uzajamnosti.

(3) Primjenu međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama propisat će ministar.

Članak 60.

(1) Strani plovni objekt dužan je pri dolasku u luku predati nadležnoj lučkoj kapetaniji opću izjavu, zdravstvenu izjavu i izvadak iz popisa posade i popis putnika.

(2) Pri odlasku iz luke strani je plovni objekt dužan predati izvadak iz popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane ili iskrcane dok se on nalazio u luci.

(3) Strani plovni objekt koji dolazi iz hrvatske luke ne predaje u drugoj hrvatskoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci.

Članak 61.

(1) Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu.

(2) Ministarstvo će pribavljenu dokumentaciju o sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za nuklearnu sigurnost radi stručne ocjene i određivanja posebnog programa ispitivanja (mjerenja) sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda, te iznosa posebne pristojbe koju mora uplatiti poduzetnik broda za pokriće troškova posebnog programa.

(3) Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju stručne ocjene tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog broda ne prijeti povećana opasnost od uzrokovanja nuklearne štete i ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj, odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz članka 831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu pristojbu iz stavka 2. ovog članka.

(4) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 3. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija naredit će da tijelo državne uprave nadležno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu, obavi odgovarajući pregled stanja nuklearne sigurnosti broda. Lučka kapetanija može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.

Članak 62.

(1) Domaći i strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, a nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskom jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu onečišćenjem uljem predviđenu u članku 820. ovoga Zakonika, ne smije ulaziti u hrvatsku luku niti izlaziti iz hrvatske luke niti u njima ukrcavati ili iskrcavati ulje.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema potvrdu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 816. ovoga Zakonika.

Članak 63.

(1) Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane požar ili druga nesreća koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili plovnog objekta, nadležna lučka kapetanija je dužna narediti najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nesreće radi spašavanja ugroženih ljudskih života, ako time ne ugrožava svoj život.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora pisuje Vlada.

Glava IV.

PLOVIDBA I PELJARENJE

1. Plovidba

Članak 64.

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju u plovidbi primjenjivati propisana pravila plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, te propisane signale i oznake suklad­no odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenim na temelju ovoga Zakonika kojima se uređuje sigurna i uredna plovidba.

(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

(3) Ministar će uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove zaštite okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru vodenog balasta.

Članak 65.

(1) Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekti koji ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije bez odlaganja ukloniti s plovnog puta.

(2) Zabranjeno je na plovni put baciti predmete ili tvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ili onečistiti more.

Članak 66.

(1) Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne lučke kapetanije dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.

(2) Strani brod, strani ratni brod i strana jahta dužni su viti zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u neškodljivom prolazu.

Članak 67.

Strani plovni objekt u raspremi može boraviti u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.

2. Peljarenje

Članak 68.

(1) Peljarenje je vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta, radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvat­ske.

(2) Peljarenje može biti lučko i obalno.

(3) Lučko peljarenje je peljarenje plovnog objekta u pod­ručju luke do određene granice, a obalno u dijelu unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske do granice lučkog peljarenja.

Članak 69.

(1) Poslove peljarenja u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske ne mogu bez posebnog odobrenja Ministarstva obavljati strane pravne osobe.

(2) Odobrenje će se izdati samo ako peljarenje ne može ili ne želi obaviti domaća pravna osoba.

(3) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 70.

(1) Zapovjednik broda dužan je zatražiti usluge peljarenja kada je ono obvezno.

(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:

a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, hrvatski putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji,

b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500,

c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1000.

(3) Iznimno, ministar može osloboditi obveznog lučkog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze opasne ili štetne tvari, čija je bruto tonaža manja od 2000 za odre­đeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetom da je zapovjednik položio poseban ispit.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točke b) ovoga članka luč­ka kapetanija može za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju.

(5) Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.

(6) Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, luč­ka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.

(7) Uvjete koje mora zadovoljavati brod i zapovjednik kako bi mogao biti oslobođen obveznog peljarenja, te sadržaj ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

(8) Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, stručnu spremu, ovlaštenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, te prava i obveze peljara propisuje ministar.

Članak 71.

Neobvezno peljarenje traje dok ga ne otkaže peljareni plovni objekt ili dok on ne uđe u područje obveznog peljarenja, a peljar nije ovlašten obavljati takvo peljarenje.

Članak 72.

(1) Peljarenjem se može koristiti svaki plovni objekt uz jednake uvjete.

(2) U pogledu korištenja usluga peljarenja i plaćanja naknade za te usluge strani su plovni objekti izjednačeni s hrvatskim plov­nim objektima, uz uvjet uzajamnosti.

(3) Najvišu dopuštenu visinu naknade za usluge peljarenja po­sebnim propisom utvrđuje ministar.

Članak 73.

(1) Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili nije, ne oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovid­bom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.

(2) Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.

Članak 74.

(1) Za naknadu štete što je peljar prouzroči brodaru plovnog objekta koji se koristi uslugama peljarenja odgovara trgovačko društvo u kojem je peljar zaposlen u trenutku prouzročenja štete, do visine osnovne naknade predviđene tarifom za obavljenu uslugu peljarenja pomnožene faktorom 300 ako se dokaže da je šteta nastala krivnjom peljara.

(2) Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva koje obavlja obvezno peljarenje, sklopljen protivno odredbi stav­ka 1. ovoga članka prije prouzročenja štete brodaru, nema pravni učinak.

(3) Ugovor o ograničenju odgovornosti trgovačkog društva ob­ve­zanog na naknadu štete prouzročene obavljanjem peljarenja koje nije obvezno, a koji je sklopljen prije prouzročenja štete na svotu manju od svote iz stavka 1. ovoga članka, nema pravni učinak.

Članak 75.

(1) Ako se prema ovom Zakoniku može tražiti naknada štete neposredno od peljara koji je prouzročio štetu, odredba članka 74. stavka 1. ovoga Zakonika primjenjuje se i na peljara, osim ako je peljar štetu prouzročio namjerno.

(2) Odgovornost peljara, zajedno s odgovornošću trgovačkog društva u kojem je peljar zaposlen, odnosno zajedno s odgovor­nošću druge pravne osobe čiji je peljar radnik, ne može prijeći granice odgovornosti iz članka 74. ovoga Zakonika, osim ako se dokaže da je peljar štetu prouzročio namjerno.

Glava V.

BROD

1. Utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu

Članak 76.

(1) Brod je sposoban za plovidbu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u svezi sa:

1) sigurnošću ljudskih života, broda i imovine,

2) sustavom upravljanja sigurnošću kompanije i broda,

3) sigurnosnom zaštitom,

4) sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem,

5) sprječavanjem onečišćavanja zraka,

6) zaštitom pomorskog okoliša od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama,

7) zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obraštanja trupa,

8) zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu,

9) uvjetima za prijevoz putnika,

10) sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(2) Pored uvjeta iz stavka 1. ovoga članka brod je sposoban za plovidbu i:

1) ako je na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj čla­no­va posade s  odgovarajućim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti koji brod mora imati za sigurnu plovid­­bu,

2) ako je smještaj i broj ukrcanih putnika u skladu sa:

– propisima kojima se uređuje prijevoz putnika,

– odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji,

3) ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran u skladu sa:

– propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta,

– odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda;

4) ako su na brodu osigurani propisani uvjeti pružanja medicinske skrbi i ako brod ima i propisno vodi brodsku ljekarnu.

(3) Kategoriju plovidbe pomorskih brodova propisuje ministar.

(4) Minimalne uvjete koje mora zadovoljavati brod, oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, te opremu i obavezni sadržaj brodske ljekarne kao i očevidnike o sadržaju brodske ljekarne i način njihovog vođenja propisat će ministar nadležan za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.

Članak 77.

(1) Sposobnost za plovidbu prema odredbama članka 76. stavak 1. ovoga Zakonika, utvrđuje priznata organizacija obavlja­njem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Teh­ničkih pravila.

(2) Tehnička pravila donosi ministar.

(3) Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 76. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim nadzorom.

Članak 78.

(1) Tehnički nadzor obuhvaća:

1) odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje,

2) tipno ili pojedinačno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod,

3) nadzor nad izradbom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod u radionicama proizvođača,

4) odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki,

5) nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brodogradilištu,

6) ocjenjivanje sustava upravljanja sigurnošću brodara i broda,

7) verifikaciju sigurnosne zaštite broda,

8) preglede, ocjene i verifikacije postojećih brodova.

(2) Tehnički nadzor, na temelju zahtjeva kompanije ili graditelja za brod u gradnji obavlja priznata organizacija odnosno ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.

(3) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije, sukladno posebnom zakonu i međunarodno usvojenim normama utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga.

Članak 79.

Pregledi, ocjene i verifikacije (u daljnjem tekstu: pregled) pos­tojećih brodova mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.

Članak 80.

Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka korištenja broda prigodom:

1) upisa u upisnik brodova,

2) izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose odredbe Tehničkih pravila.

Članak 81.

Redoviti pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeći brod u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.

Članak 82.

Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod:

– nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu,

– prigodom popravaka ili obnove dijelova broda,

– prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila,

– kad je brod u raspremi dulje od jedne godine,

– prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe,

– kad to za određeni brod zahtijevaju odredbe Tehničkih pravila, kao dodatak redovitim pregledima.

Članak 83.

(1) Pregled broda radi utvrđivanja njegove sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe je obvezan pregled kojemu podliježe brod prije polaska na pokusnu plovidbu.

(2) Opseg pregleda treba biti takav da se sa sigurnošću može utvrditi da brod udovoljava posebnim uvjetima propisanim za obavljanje pokusne plovidbe.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na brod koji za vrijeme pokusne plovidbe vije zastavu Republike Hrvatske ili vije zastavu druge države ako se pokusna plovidba obavlja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(4) Uvjete i način obavljanja pokusne plovidbe osim uvjeta propisanih Tehničkim pravilima propisuje ministar.

Članak 84.

Opseg i način obavljanja osnovnog pregleda i pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe kao i vrsta, učestalost, opseg, način obavljanja i mogućnost odgode redovitih pregleda propisani su Tehničkim pravilima.

Članak 85.

Stanje broda i njegove opreme kompanija treba održavati tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš.

Članak 86.

Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti priznate organizacije obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi Tehničkih pravila.

Članak 87.

(1) Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod novoga tipa, brod koji redovito ne obavlja među­narodna putovanja ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora, osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete pred­viđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.    

(2) Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja odredbi Tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

Članak 88.

Ako brod koji nije putnički udovoljava zahtjevu Tehničkih pravila za prijevoz putnika u posebnim uvjetima u granicama unu­tarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvat­ske, priznata organizacija može isti utvrditi sposobnim za privremeni prijevoz putnika u navedenim uvjetima i granicama.

2. Baždarenje brodova

Članak 89.

Baždarenje broda obavlja se radi utvrđivanja tonaže broda.

Članak 90.

Baždarenje brodova obavlja priznata organizacija prema Tehničkim pravilima.

Članak 91.

Baždarenju podliježu:

1) svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova,

2) strani brod koji u hrvatskoj luci podliježe plaćanju naknade čija se visina utvrđuje prema tonaži ako je baždarena prema pravilima čije se odredbe bitno razlikuju od odredbi Tehničkih pravila.

Članak 92.

Baždarenje broda obavlja se prije njegova upisa u upisnik brodova.

Članak 93.

(1) Ponovno baždarenje broda obavlja se:

1) ako su poslije baždarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža,

2) ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja,

3) ako se brod unutarnje plovidbe upisuje u upisnik pomorskih brodova.

(2) U slučaju ponovnog baždarenja, prema odredbi stavka 1. točke 1) ovoga članka, ovisno o obavljenim preinakama broda, ponovno baždarenje mora se obaviti u cijelosti ili djelomično.

3. Brodske isprave, zapisi i knjige

Članak 94.

(1) Brodske isprave, zapisi i knjige koje brodovi moraju imati, služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

(2) U brodske zapise i knjige, koje brodovi moraju voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.

Članak 95.

(1) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Brodske isprave, zapisi i knjige izdane na temelju odred­bi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora.

Članak 96.

Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu prov­jere.

Članak 97.

(1) Brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodova, upisnik pomorskih ribarskih brodova i upisnik pomorskih jav­nih brodova, izdaje se upisni list.

(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske, njegova namjena i područje plovidbe.

(3) Upisni list sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upis­nika broda u koji je brod upisan.

(4) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu važi ono što je upisano u upisniku brodova.

(5) Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik.

Članak 98.

(1) Lučka kapetanija koja je izdala upisni list dužna je, po službenoj dužnosti, upise iz članka 97. ovoga Zakonika unijeti u upisni list broda.

(2) Kad se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili područje plovidbe, mora mu se zamijeniti i upisni list.

Članak 99.

(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list.

(2) Brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3) Privremeni upisni list važi najdulje jednu godinu od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.

(4) Privremeni upisni list izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske.