Get Adobe Flash player

Pretraživanje
Anketa
Koji web preglednik koristite?
Internet Explorer
Google Chrome
SRWare Iron
Firefox
Opera
Safari
Neki drugi
Pogledajte rezulate
Kontakt podaci

MAIL:

taxirijeka@net.hr

kresimir@taxirijeka.com


Mob:+385.91.500.33.55

(0-24)

Ured:+385.51.33.51.38

(08-24)

KONTAKT OBRAZAC


Pomorski Zakonik članak 350.-400.


"Transfer Service"group

"Transfer service" group je obrt za Taxi usluge, prijevoz putnika, najma vozila.  Bavimo se Aerodromskim transferima, Taxi uslugama, Prihvatom putnika na Aerodromskim terminalima, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima i sl... Dugogodišnje iskustvo garancija je kvalitete prijevoza i nivoa usluge koju trebate. Opširnije o nama pogledajte na našim stranicama kojima pristupate klikom na gornji link. Također za sve informacije i ponude možete nas kontaktirati putem on-line obrasca, direktno na e-mail ili telefonskim putem. Među našim mnogobrojnim klijentima su najpoznatije svjetske kompanije, budite i Vi, te impresionirajte svoje poslovne partnere našom uslugom VIP prijevoza iTaxi službe Rijeka.

 

Članak 351.

Ako tužitelj nije bio propisno obaviješten o odobrenju uk­njiž­be koju osporava, pravo na podnošenje tužbe za njezino brisanje protiv trećih osoba koje su na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava u dobroj vjeri prestaje u roku od tri godine od trenutka kad je prijedlog za pobijanu uknjižbu stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 352.

(1) Ako tužitelj povuče tužbu ili se prema zakonu smatra da je tužba povučena, ili ako tužba bude pravomoćnom odlukom odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, ili ako u slučaju iz članka 350. ovoga Zakonika tužba ne bude podnesena u propisanom roku, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog protivne strane, narediti brisanje zabilježbe spora.

(2) Ako pravomoćnom presudom bude potpuno ili djelo­mično prihvaćen zahtjev za brisanje osporene uknjižbe, ili ako stranke o brisanju uknjižbe sklope sudsku nagodbu, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog stranke, dopustiti upis brisanja osporene uknjižbe prema sadržaju presude, odnosno sudske nagodbe, pa će istodobno narediti brisanje zabilježbe spora te svih uknjižbi i predbilježbi za koje je, u pogledu brisanog prava, prijedlog za upis stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, pošto je toj lučkoj kapetaniji stigao prijedlog za zabilježbu spora.

Članak 353.

(1) Osoba koja tvrdi da je do uknjižbe došlo zbog kaznenog djela može, radi postizanja pravnog učinka iz članka 348. ovoga Zakonika u odnosu prema kasnijim upisima, zatražiti od lučke kapetanije iz članka 254. ovoga Zakonika da dopusti zabilježbu da je uknjižba sporna. Ta je osoba dužna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadležnog tijela o pokretanju kaznenog postupka.

(2) Ako se zabilježba spora predlaže radi postizanja učinka i pro­tiv trećih osoba koje su stekle upisana prava u dobroj vjeri prije zabilježbe spora, prijedlog za zabilježbu mora se podnijeti lučkoj kapetaniji iz članka 254. ovoga Zakonika u roku u kojem je stranka ovlaštena na podnošenje žalbe protiv dopuštene uknjižbe.

Članak 354.

(1) Ako sud u kaznenom postupku odluči da se briše uknjiž­ba zajedno s upisanim pravima koja su stečena prije zabilježbe iz članka 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika naredit će brisanje uknjižbe prema odredbama član­ka 352. stavka 2. ovoga. Zakonika, ako stranka, protiv koje je osporena uknjižba obavljena uz prijedlog za brisanje uknjižbe, pri­loži odluku suda donesenu u tome kaznenom postupku, s potvrdom o njezinoj pravomoćnosti.

(2) Ako sud u kaznenom postupku utvrdi kaznenu odgovornost optuženika, ili oštećenika s njegovim zahtjevom za brisanje uknjižbe uputi na parnicu, oštećenik ima pravo podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe i upisanih prava iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kad je odluka suda o upućivanju na parnicu postala pravomoćna.

(3) Ako sud u kaznenom postupku ne donese odluku o tome da je optuženik kazneno odgovoran i ako ovlaštena osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese tužbu, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će brisanje zabilježbe spora na prijedlog osobe koja ima pravni interes da se osporena uknjižba održi na snazi.

Članak 355.

Kad se traži brisanje zabilježbe spora zato što tužba za brisanje nije podignuta u rokovima određenim u članku 350. i 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika postupit će prema odredbama članka 331. stavka 2. i 3. ovoga Zakonika.

Članak 356.

Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 357.

Ako se pokrene parnica kojom se traži da se utvrdi da je dosjelošću stečeno određeno stvarno pravo, sud iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 358.

(1) Zabilježba spora u slučaju tužbe za brisanje zbog zastare (članak 356.) ili u slučaju tužbe za utvrđivanje stjecanja stvarnog prava zbog dosjelosti (članak 357.) nema učinka protiv trećih osoba koje su, pouzdavajući se u upisnik brodova, postigle određene uknjižbe prije trenutka kad je prijedlog za zabilježbu spora stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao određeno stvarno pravo, pravo stečeno dosjelošću ima prvenstveni red prije svih upisa koji su provedeni poslije zabilježbe spora, a sva prava upisana poslije zabilježbe spora koja su s tim u protuslovlju brisat će se na prijedlog stranke.

(2) U postupku brisanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 352. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 359.

(1) Sud koji je proveo prodaju broda naredit će, po službenoj dužnosti, da se rješenje o dosudi prodanog broda zabilježi u upisnik brodova.

(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da se upisana prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda mogu steći daljnjim upisima samo ako rješenje o dosudi bude pravomoćno ukinuto.

(3) Ako rješenje o dosudi nije pobijano ili ako je pobijanje pravomoćno odbijeno, na prijedlog zainteresirane osobe, brisat će se svi upisi obavljeni poslije zabilježbe tog rješenja protiv dosadašnjeg vlasnika broda te svi daljnji upisi koji su obavljeni u odnosu prema njihovim pravima.

Članak 360.

Prijedlozi za upis ili brisanje zabilježbi o kojima odlučuje tije­lo iz članka 254. ovoga Zakonika moraju se podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, ako nije drugačije odre­đeno.

Upisivanje zajedniČkih hipoteka na brodu

Članak 361.

(1) Kod zajedničkih hipoteka (članak 238.) koja se zasnivaju upisom u više uložaka jedan od uložaka označuje se kao glavni, a ostali kao sporedni. U prijedlogu za upis mora se navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni; a ako u prijedlogu to nije navedeno, smatrat će se da se kao glavni uložak mora označiti onaj koji je u prijedlogu za upis naveden na prvom mjestu.

(2) Ako se zatraži da se hipoteka na brodu koja već postoji proširi za istu tražbinu i na druge uloške, s prvotno opterećenim uloškom postupit će se kao s glavnim uloškom.

(3) U glavnom ulošku zabilježbom se upućuje na sporedne uloške, a u svakome sporednom ulošku – na glavni uložak.

Članak 362.

(1) Ako vjerovnik, radi osiguranja svoje tražbine, zatraži upis hipoteke na brodu u određeni uložak upisnika brodova, du­žan je prijaviti postojanje hipoteke na brodu koja je za tu tražbinu već upisana u kakvu drugom ulošku, da bi se mogla zabilježiti zajednička hipoteka na brodu.

(2) Vjerovnik je odgovoran za štetu prouzročenu time što je propustio prijaviti postojanje hipoteke na brodu.

(3) Ako zabilježba zajedničke hipoteke na brodu ne bude upisana, hipotekarni dužnik može predložiti da se ta zabilježba obavi i zatraži da mu vjerovnik nadoknadi troškove, ako je zabilježba izostala njegovom krivnjom.

(4) Ako tijelo iz članka 254. ovoga Zakonika, dopuštajući uknjižbu ili predbilježbu hipoteke na brodu, utvrdi da je za istu tražbinu hipoteka na brodu već upisana, u njegovu ili kakvom drugom upisniku brodova, odredit će, po službenoj dužnosti, da je uložak u koji je hipoteka već upisana glavni uložak. Tijelo iz članka 254. dužno je o tome obavijestiti lučku kapetaniju kod koje se vodi upisnik brodova u koji je hipoteka na brodu već upisana.

Članak 363.

(1) Prijedlog za upis zajedničke hipoteke na brodu u više upisnika brodova koji se vode kod raznih lučkih kapetanija može se podnijeti ili istodobno svim lučkim kapetanijama koje vode te upisnike brodova ili samo jednom od tih tijela.

(2) Ako se prijedlog za upis hipoteke podnosi istodobno svim lučkim kapetanijama u čije se upisnike brodova mora upisati, u prijedlogu se moru navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni.

(3) Ako se prijedlog za upis hipoteke na brodu podnosi samo jednoj lučkoj kapetaniji, prijedlog se podnosi onoj lučkoj kapetaniji kod koje predlagatelj upisa želi da se vodi glavni uložak i naznačuje red prema kojem se prijedlog mora uputiti ostalim lučkim kapetanijama.

Članak 364.

(1) Ako pri prvotnom ili kasnijem upisu zajedničke hipoteke na brodu sudjeluje više tijela iz članka 254. ovoga Zakonika, svatko će od njih samostalno odlučiti o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu hipotekarnog prava u upisnik brodova za koji je on nadležan. Svatko će od tijela svoje rješenje o tome dostaviti i tijelu kod kojeg se vodi glavni uložak.

(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se tijelu koje je to rješenje donijelo.

(3) Ako uknjižba ili predbilježba koja je upisana u kakav sporedni uložak bude u povodu žalbe brisana, o brisanju se, radi zabilježbe, obavještava lučku kapetaniju koja vodi glavni uložak.

Članak 365.

Prvenstveni red kod zajedničke hipoteke na brodu određuje se samostalno za svaki uložak, i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje.

Članak 366.

(1) Svi prijedlozi u pogledu promjene hipotekarnog prava za tražbine za koje je upisana zajednička hipoteka na brodu u više uložaka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak. O tim se prijedlozima odlučuje prema stanju upisa u glavnom ulošku.

(2) Prijedlog podnesen drugoj lučkoj kapetaniji, a ne kapetaniji iz stavka 1. ovoga članka vratit će se podnositelju s uputom da se prijedlog mora podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak.

Članak 367.

(1) Sve promjene koje se na zajedničkoj hipoteci moraju učiniti prijenosom, ograničenjem, brisanjem ili na drugi način, upisuju se samo u glavni uložak.

(2) Upis promjena u glavnom ulošku ima pravni učinak kao da je obavljen u svim već postojećim ili budućim sporednim ulošcima.

(3) Djelomično ili potpuno brisanje zajedničke hipoteke koja se odnosi na sve brodove ili na sve tražbine (podhipoteka) koje su predmet zajedničke hipoteke zabilježuje se u sve sporedne uloške, a brisanje zajedničke hipoteke zabilježuje se samo u sporedni uložak u kojem je taj brod, odnosno tražbina upisana.

Članak 368.

(1) Ako hipotekarno pravo na brodu, odnosno na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu upisano u glavnom ulošku bude brisano, u tom se ulošku brišu i svi daljnji upisi i prenose u jedan od sporednih uložaka koji se vode kod iste lučke kapetanije. Ako zajednička hipoteka još postoji, s tim se uloškom postupa kao s glavnim uloškom.

(2) Ako u upisnicima brodova iste lučke kapetanije nema sporednog uloška, lučka kapetanija nadležna za dotadašnji glavni uložak odredit će, ako to nije odredio hipotekarni vjerovnik, s kojim će se sporednim uloškom ubuduće postupati kao s glavnim uloškom, pa će, po službenoj dužnosti, poslati lučkoj kapetaniji koja vodi novi glavni uložak ovjerovljene prijepise postojećih upisa u glavnoj knjizi te ovjerovljene prijepise isprava koje se na te upise odnose.

(3) Pretvaranje sporednog uloška u glavni uložak priopćava se lučkim kapetanijama kod kojih se vode svi sporedni ulošci i, po službenoj dužnosti, zabilježuje u svaki još postojeći sporedni uložak.

Članak 369.

(1) Lučkoj kapetaniji na koju prijeđe vođenje glavnog uloška dostavljaju se oni prijedlozi o kojima ne može više rješavati dotadašnja lučka kapetanija zato što je zajednička hipoteka u njegovu upisniku brodova već brisana, i o tome se obavještavaju stranke koje su podnijele prijedloge.

(2) Međusobni prvenstveni red prijedloga iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema trenutku kad su oni stigli tijelu koji je vodio dosadašnji glavni uložak.

Članak 370.

(1) Za opravdanje predbilježbe kojom je zajednička hipoteka za istu tražbinu predbilježena kod raznih tijela potrebna je samo jedna tužba za opravdanje.

(2) Za tužbu za opravdanje predbilježbe nadležan je, pored suda općemjesne nadležnosti hipotekarnog dužnika, lučka kapetanija nadležna prema članku 254. ovoga Zakonika u pogledu jednog od upisnika u kojem je predbilježba dopuštena.

Članak 371.

U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni ulošci upućuje se na glavni uložak, uz napomenu da su promjene koje su učinjene na zajedničkoj hipoteci upisane samo u glavnom ulošku.

Prijenos broda iz jednog upisnika brodova u drugi upisnik brodova

Članak 372.

Lučka kapetanija iz članka 254. stavka 4. ovoga Zakonika dopustit će prijenos upisa broda iz jednog upisnika brodova u drugi na temelju isprave kojom se dokazuje da će brod promijeniti luku upisa i da će se upisati u luci koja se nalazi na području lučke kapetanije iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika.

Brisanje broda iz upisnika brodova

Članak 373.

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova u slučajevima iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakonika.

(2) O rješenju iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija obavijestit će Ministarstvo.

Članak 374.

(1) U rješenju o brisanju broda iz upisnika brodova treba, prema članku 193. ovoga Zakonika utvrditi da vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju na brisanje, osim ako se brisanje obavlja na temelju odredaba članka 192. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika.

(2) U slučaju iz stavka 2. članka 193. ovoga Zakonika brisanje broda obavit će se protekom navedenog roka.

Članak 375.

Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što je propao ili se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je trajno povučen iz plovidbe, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve ostale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.

5. Pravni lijekovi

Članak 376.

(1) Protiv rješenja lučke kapetanije, koja vodi upisnik brodova o prijedlogu za upis u upisnik brodova, dopuštena je žalba.

(2) Stranke mogu u žalbi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede pravila postupka.

(3) Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje u prvom stupnju u dovoljnom broju primjeraka za tijelo drugog stupnja i za stranke koje sudjeluju u postupku.

(4) Žalba ne odgađa provedbu upisa, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Članak 377.

Rok za podnošenje žalbe kad je rješenje dostavljeno stranci u Republici Hrvatskoj je 15 dana od dana dostave rješenja, a kad je rješenje dostavljeno stranci u inozemstvu rok za podnošenje žalbe je 30 dana od dana dostave rješenja.

Članak 378.

(1) Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti.

(2) Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija.

(3) Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnom tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla tijelu drugog stupnja.

(4) Rok za podnošenje odgovora na žalbu iznosi osam dana od dana dostave rješenja.

Članak 379.

(1) Ako je žalba podnesena protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, tijelo će odrediti zabilježbu žalbe u upisnik brodova.

(2) Ako žalba bude odbijena, tijelo će odrediti brisanje zabilježbe.

(3) Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka 1. i 2 ovoga članka tijelo će odrediti po službenoj dužnosti.

Članak 380.

Ako tijelo drugog stupnja odbije žalbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, tijelo prvog stupnja će po službenoj dužnosti, odrediti da se briše zabilježba tog rješenja u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.

Članak 381.

Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja i prihvati jedan od prijedloga iz članka 299. ovoga Zakonika koje je tijelo prvog stupnja odbilo, dopušteni upis obavit će se u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je prijedlog za upis bio podnesen.

Članak 382.

(1) Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim se dopušta brisanje upisa i prijedlog za brisanje upisa odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.

(2) Ako tijelo drugog stupnja preinači rješenje tijela prvog stupnja kojim je prihvaćen koji od prijedloga iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj prijedlog odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.

Članak 383.

Konačno rješenje tijela drugog stupnja kojim se određuje upis u upisnik brodova dostavit će se zajedno sa spisima nadležnoj lučkoj kapetaniji radi izvršenja upisa, te radi dostave strankama.

Članak 384.

Protiv rješenja tijela drugog stupnja u postupku upisa može se pokrenuti upravni spor.

Dio šesti

BRODAR

1. Odgovornost brodara

Članak 385.

Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda odgovara brodar, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Članak 386.

(1) Brodar (što za potrebe ovoga dijela uključuje vlasnika broda i naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovoga dijela Zakonika.

(2) Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći. Radnje spa­ša­vanja i pružanja pomoći obuhvaćaju i radnje predviđene u članku 388. stavku 1. točki d) ovoga Zakonika.

(3) Ako se neka tražbina iz članka 388. ovoga Zakonika upravi protiv neke osobe za čija djela, propuste ili greške odgovara brodar ili spašavatelj, ta osoba je ovlaštena koristiti se ograni­čenjem odgovornosti prema ovom dijelu Zakonika.

(4) Osiguratelj odgovornosti za tražbine koje podliježu og­rani­čenju u skladu s odredbama ovoga Zakonika ovlašten je koristiti se povlasticama ovoga dijela Zakonika u istoj mjeri kao i sam osiguranik.

(5) Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.

Članak 387.

Zapovjednik, ostali članovi posade i druge osobe koje rade za brodara, ako su odgovorni za tražbine iz članka 388. ovoga Zakonika, mogu ograničiti svoju odgovornost prema člancima 390. – 396. ovoga Zakonika.

Članak 388.

(1) Uz rezervu primjene članka 389. i 390. ovoga Zakonika sljedeće tražbine, bez obzira na temelj odgovornosti podvrgnute su ograničenju odgovornosti:

a) tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oštećenja imovine (uključujući i štetu na lučkim postrojenjima, bazenima, prilaznim plovnim putevima i oznakama za plovidbu), do kojih je došlo na brodu ili u neposrednoj vezi s korištenjem broda ili radnjama spašavanja (pružanja pomoći), kao i na dalje štete koje iz toga proizlaze,

b) tražbine zbog svake štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem, tereta, putnika ili njihove prtljage,

c) tražbine zbog drugih šteta koje proizlaze iz povrede izvan­ugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskoriš­tavanjem broda ili radnjama spašavanja i pružanja pomoći,

d) tražbine druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi sprječavanja ili smanjenja štete za koju osoba koja odgovara može ograničiti svoju odgovornost u skladu s ovim dijelom Zakonika, i zbog daljnjih šteta prouzročenih tim mjerama.

(2) Tražbine navedene u stavku 1. ovoga članka podliježu ograničenju odgovornosti čak i ako je podignuta tužba, na temelju ugovora ili izvan ugovora, na osnovi regresa ili jamstva. Međutim, tražbine navedene u stavku 1. točka d) ne podliježu ograničenju odgovornosti u opsegu u kojem se one odnose na naknadu na temelju ugovora s osobom koja odgovara.

Članak 389.

Ovaj dio Zakonika ne primjenjuje se na:

a) tražbine iz naslova spašavanja i pružanja pomoći ili doprinosa u zajedničkoj havariji,

b) tražbine zbog šteta predviđenih odredbama članaka 813. –823. Zakonika,

c) tražbine podvrgnute nekoj međunarodnoj konvenciji ili nacionalnom pravu koje uređuje ili zabranjuje ograničenje odgovornosti za nuklearne štete,

d) tražbine predviđene odredbama Glave VI. dijela VIII. ovo­ga Zakonika,

e) tražbine službenika brodara ili spašavatelja čiji su zadaci vezani za službu broda ili za radnje spašavanja i pružanja pomoći, uključujući tražbine njihovih nasljednika, pravnih sljednika ili drugih osoba koje imaju temelj za takve tražbine.

Članak 390.

(1) Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti iz članka 388. ovoga Zakonika ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koji je brodar učinio, bilo u namjeri da prouzroči štetu ili bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.

(2) Brodar ne može ograničiti svoju odgovornost za štete nastale smrću ili tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapoš­ljava.

Članak 391.

(1) Granice odgovornosti za tražbine, osim onih navedenih u članku 392. ovoga Zakonika, koje su proizašle iz jednoga istog događaja, obračunavaju se na sljedeći način:

1) u odnosu na tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda,

(a) 333.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona

(b) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 tona, obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak iznosu u podstavku (a):

– za svaku tonu od 501 do 3.000 tona – 500 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

– za svaku tonu od 3.001 do 30.000 tona – 333 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja,

– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona – 250 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona – 167 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

2) u pogledu ostalih tražbina:

(a) 167.000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona,

(b) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 tona obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak iznosu u podstavku (i):

– za svaku tonu od 501 do 30.000 tona – 167 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja

– za svaku tonu od 30.000 do 70.000 tona – 125 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona – 83 obra­čunske jedinice Posebnih prava vučenja.

(2) Kada je iznos koji se obračunava u skladu sa stavkom 1. točkom 1) nedostatan za potpuno namirenje tražbina koje se spominju u tom stavku, svota koja se obračunava u skladu sa stav­kom 1. točki 2) na raspolaganju je za naknadu neisplaćenog os­tatka tražbina u stavku 1. točki 1) i takav neisplaćeni ostatak konkurira, razmjerno, s tražbinama koje se spominju u stavku 1. točki 2) ovoga članka.

(3) Ograničenje odgovornosti za svakog spašavatelja koji ne obavlja radnje spašavanja s nekog broda ili za svakog spaša­va­telja, koji djeluje isključivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga pruža usluge spašavanja, obračunavaju se prema tonaži od 1.500 tona.

(4) Za svrhe ovoga dijela Zakonika tonaža broda je bruto tonaža koja se izračunava prema pravilima o baždarenju što su sadržana u dodatku 1. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969.

Članak 392.

(1) U slučaju tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu, koje su nastale iz istog događaja, granica odgovornosti brodara je iznos od 175 000 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja pomnoženih brojem putnika koje je brod ovlašten prevoziti na temelju upisnog lista.

(2) U smislu ovoga članka »tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda putnika na brodu« znači svaku tražbinu koju istakne osoba koja se prevozi brodom ili za njezin račun:

a) na temelju ugovora o prijevozu putnika, ili

b) koja uz pristanak brodara prati neko vozilo ili žive životinje na temelju ugovora o prijevozu robe.

Članak 393.

Iznosi navedeni u članku 391. i 392. ovoga Zakonika prera­ču­navaju se u domaću valutu prema tečaju Hrvatske narodne banke na dan osnivanja fonda, a plaćaju se ili se pruža odgo­varajuće jamstvo.

Članak 394.

(1) Granice odgovornosti određene prema članku 391. ovoga Zakonika primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje su nastale iz istog događaja:

a) prema osobi ili osobama koje se spominju u članku 386. stavku 1. ovoga Zakonika i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovaraju, ili

b) prema vlasniku broda koji pruža usluge spašavanja (ili pomaganja) s tog broda i prema spašavatelju ili spašavateljima koji djeluju s tog broda i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške, on ili oni odgovaraju, ili

c) prema spašavatelju ili spašavateljima koji ne djeluju s broda ili koji djeluju samo na brodu kojemu su ili s obzirom na kojega su pružene usluge spašavanja (ili pomaganja) i prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške on ili oni odgovaraju.

(2) Granice odgovornosti utvrđene u članku 392. ovoga Zakonika primjenjuju se na ukupnost svih tražbina koje mogu nastati iz istog događaja prema osobi ili osobama navedenim u članku 386. stavku 1. ovoga Zakonika u odnosu na brod naveden u članku 392. ovoga Zakonika prema svakoj osobi za čija djela, propuste ili greške ona ili one odgovaraju.

Članak 395.

(1) Brodar koji želi ograničiti svoju odgovornost dužan je osnovati fond ograničene odgovornosti.

(2) Ako se brodar poziva na ograničenje odgovornosti, a fond ograničene odgovornosti nije osnovan, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 397. ovoga Zakonika.

Članak 396.

(1) Svaka osoba koja bi mogla odgovarati u sporu može osnovati fond ograničene odgovornosti.

(2) Fond ograničene odgovornosti se osniva u visini iznosa preračunatih prema članku 391. i 392. ovoga Zakonika kako se primjenjuju na tražbine za koje ta osoba može odgovarati, uvećanih za kamate koje teku od dana događaja iz kojega je nastala odgovornost do dana osnivanja fonda ograničene odgovornosti.

(3) Svaki tako osnovan fond na raspolaganju je samo za isplate tražbina radi kojih se može pozvati na ograničenje odgovornosti.

(4) Fond ograničene odgovornosti se može osnovati bilo po­la­ganjem svote, ili pružanjem jamstva.

(5) Fond ograničene odgovornosti koji osnuje jedna od osoba koje su navedene u članku 394. stavku 1. točki a), b) ili c) ili stavku 2 ovoga Zakonika, ili njezin osiguratelj, smatra se da je osnovan od svih osoba koje se spominju u stavku 1. točka a), b) ili c) ili stavku 2. ovoga Zakonika.

Članak 397.

(1) S iznimkom odredaba članka 394. stavka 1., 2. i 3. i članka 392. ovoga Zakonika fond ograničene odgovornosti se dijeli između vjerovnika razmjerno iznosu njihovih priznatih tražbina prema fondu.

(2) Ako je prije diobe fonda ograničene odgovornosti osoba koja odgovara, ili njezin osiguratelj namirila neto tražbinu prema tom fondu, ta osoba se subrogira do iznosa koji je uplatila, u prava koja bi tako namirena osoba mogla koristiti prema ovom dijelu Zakonika.

(3) Pravo subrogacije iz stavka 2. ovoga članka mogu također koristiti i druge osobe, osim gore spomenutih, za svaki iznos naknade koju isplate, ali samo toliko koliko je takva subrogacija dozvoljena.

(4) Ako osoba koja odgovara, ili druga osoba, utvrdi da bi kasnije morala platiti u cjelini ili dijelom na ime naknade svotu za koju je mogla koristiti pravo subrogacije prema stavku 2. i 3 ovoga članka da se ova svota platila prije diobe fonda ograničene odgovornosti, sud može narediti da se privremeno izdvoji dovoljan iznos kako bi se omogućilo toj osobi da kasnije ostvari svoja prava prema tom fondu.

Članak 398.

(1) Ako je fond ograničene odgovornosti osnovan u skladu s člankom 396. ovoga Zakonika, bilo koja osoba koja je istakla tražbinu prema tom fondu ne može ostvariti prava u odnosu na takvu tražbinu prema ostaloj imovini osobe u čije je ime taj fond osnovan.

(2) Nakon osnivanja fonda ograničene odgovornosti u skladu s člankom 396. ovoga Zakonika, svaki brod ili druga imovina koja pripada osobi za čiju je korist taj fond osnovan, a koja je zaustavljena ili zaplijenjena radi tražbina koje se mogu namiriti iz tog fonda, ili bilo koje dano jamstvo, mora se osloboditi, a ako je taj fond osnovan u inozemstvu onda domaći sud može osloboditi takvu imovinu, odnosno jamstvo ako ocijeni da su interesi vjerovnika primjereno zaštićeni.

(3) Takvo se oslobađanje uvijek naređuje ako je fond ogra­ničene odgovornosti osnovan:

a) u luci u kojoj je događaj nastao, ili – ako je nastao izvan luke – u sljedećoj (prvoj) usputnoj luci, ili

b) u luci iskrcaja za tražbine zbog smrti ili tjelesnih ozljeda, ili

c) u luci iskrcaja za tražbine ovoga oštećenja, ili

d) u državi u kojoj je zaustavljanje izvršeno.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se samo ako vjerovnik može istaći tražbine prema fondu ograničene odgovornosti kod suda koji upravlja tim fondom, a iz tog fonda se stvarno može podmiriti takva tražbina.

Članak 399.

(1) Odredbe članka 386. – 427. ovoga Zakonika odnose se i na brodice, s time da se za potrebe tih odredbi brodica smatra brodom s tonažom koja ne prekoračuje 500 tona.

(2) Ovaj dio Zakonika ne primjenjuje se na a) lebdjelice i b) ploveće platforme koje se koriste za istraživanja i iskorištavanje prirodnih bogatstava morskoga dna i podzemlja.

Članak 400.

Odredbe članka 386. – 457. ovoga dijela Zakonika odnose se i na ratne brodove, s tim da se kapacitet ratnog broda određuje istisninom, jedna tona iz članka 391. ovoga Zakonika odgovara dvjema tonama istisnine.

2. Postupak ograničenja brodareve odgovornosti