Get Adobe Flash player

Pretraživanje
Anketa
Koji web preglednik koristite?
Internet Explorer
Google Chrome
SRWare Iron
Firefox
Opera
Safari
Neki drugi
Pogledajte rezulate
Kontakt podaci

MAIL:

taxirijeka@net.hr

kresimir@taxirijeka.com


Mob:+385.91.500.33.55

(0-24)

Ured:+385.51.33.51.38

(08-24)

KONTAKT OBRAZAC


Pomorski Zakonik članak 950.-1000.


"Transfer Service"group

"Transfer service" group je obrt za Taxi usluge, prijevoz putnika, najma vozila.  Bavimo se Aerodromskim transferima, Taxi uslugama, Prihvatom putnika na Aerodromskim terminalima, željezničkim kolodvorima, autobusnim kolodvorima i sl... Dugogodišnje iskustvo garancija je kvalitete prijevoza i nivoa usluge koju trebate. Opširnije o nama pogledajte na našim stranicama kojima pristupate klikom na gornji link. Također za sve informacije i ponude možete nas kontaktirati putem on-line obrasca, direktno na e-mail ili telefonskim putem. Među našim mnogobrojnim klijentima su najpoznatije svjetske kompanije, budite i Vi, te impresionirajte svoje poslovne partnere našom uslugom VIP prijevoza iTaxi službe Rijeka.

Članak 950.

Ako se pretpostavke za ovrhu radi naplate osigurane tražbine ispune prije proteka vremena za koje je određena prethodna mjera, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagatelj osiguranja ne podnese prijedlog za ovrhu u roku od petnaest dana od nastupanja tih uvjeta.

4. Privremene mjere

Članak 951.

(1) Prije pokretanja ili tijekom parničnoga, ovršnog ili uprav­nog postupka sud može, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takova osiguranja, a osobito zabranu otuđenja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno.

(2) Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine pred­lagatelja osiguranja sud može odrediti uz uvjete utvrđene Ovršnim zakonom, ako odredbama ovoga Zakonika nije drugačije predviđeno.

Članak 952.

Privremena mjera zaustavljanja broda provodi se na temelju zabrane odlaska broda iz luke.

Članak 953.

(1) Privremeno zaustavljanje broda može se odrediti samo za tražbine koje proizlaze iz:

1) štete prouzročene sudarom broda čije se zaustavljanje traži ili štete prouzročene tim brodom na koji drugi način,

2) smrti ili tjelesne ozljede prouzročene brodom čije se zaustavljanje traži ili koje su nastale u svezi s iskorištavanjem toga broda,

3) spašavanja,

4) ugovora o iskorištavanju broda čije se zaustavljanje traži,

5) zajedničke havarije,

6) tegljenja,

7) peljarenja,

8) opskrbe broda čije se zaustavljanje traži radi njegova održavanja ili iskorištavanja,

9) gradnje, preinake, opravka, opreme ili dokovanja broda čije se zaustavljanje traži,

10) prava posade po osnovi rada,

11) izdataka koje učini zapovjednik, krcatelj, naručitelj ili agent za račun broda, odnosno vlasnika broda ili brodara, a u svezi s brodom,

12) posredničkih provizija ili agencijskih nagrada koje se duguju u svezi s brodom.

(2) Pored slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, privremeno zaustavljanje broda može se odrediti i radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci slična sredstva osiguranja.

(3) Odredbe o ograničavanju privremenog zaustavljanja broda samo za tražbine iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na strane brodove samo ako između države čiju zastavu strani brod vije i Republike Hrvatske postoji uzajamnost.

Članak 954.

(1) Ako se zaustavljanje traži radi ostvarenja neke od tražbina iz članka 953. stavka 1. ovog Zakonika, može biti zaustavljen bilo koji brod koji je u vrijeme podnošenja prijedloga u vlasništvu osobnog dužnika.

(2) Pod osobnim dužnikom, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se osoba koja, prema odredbama mjerodavnog prava, odgovara za tražbinu radi koje se traži zaustavljanje broda, a u vrijeme nastanka tražbine bila je u svojstvu vlasnika, brodara, naručitelja ili zakupnika broda u svezi s kojim je nastala tražbina.

(3) Radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke na brodu ili hipoteci sličnih sredstava osiguranja stranog prava, kao i radi ostvarenja zahtjeva koji se tiče vlasništva na brodu, može se zaustaviti samo brod na koji se dotični privilegij, hipoteka, odnosno zahtjev odnosi.

(4) Ako se zaustavljanje traži radi ostvarenja pomorskog privilegija ili hipoteke, ili hipoteci sličnog sredstva osiguranja stranog prava i bez obzira je li u vrijeme podnošenja prijedloga brod u vlasništvu osobnog dužnika dotični brod može biti zaustavljen sve dok je opterećen tim pomorskim privilegijem odnosno hipotekom, te hipoteci sličnim sredstvom osiguranja stranog prava.

Članak 955.

(1) Ako se privremene mjere određuju radi osiguranja novčanih tražbina, sud će osloboditi brod zaustavljanja ili čuvanja ako bude dano jamstvo koje prihvati predlagatelj osiguranja, ili ako predlagatelj osiguranja ne prihvati ponuđeno jamstvo, onda jamstvo koje odredi sud kao dovoljno kvalitetno za pokriće ukupnih tražbina za koja se traži zaustavljanje, uključujući i tražbine po osnovi troškova postupka i kamata.

(2) Jamstvo se može ponuditi u obliku gotovinskog pologa, bankovne garancije, jamstva osiguratelja brodarove odgovornosti ili drugog osiguratelja, ili druge imovinske vrijednosti.

(3) Ako je riječ o tražbinama za koja protivnik osiguranja mo­že ograničiti svoju odgovornost, visina jamstva iz stavka 1. ovoga članka ne mora biti veća od svote ograničene odgovornosti.

(4) Kad jedan od sudova na području Republike Hrvatske na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka oslobodi brod od zaustav­ljanja, nijedan drugi sud na području Republike Hrvatske ne može odrediti zaustavljanje ni tog ni bilo kojega drugog broda za istu tražbinu i za istog predlagatelja osiguranja, uz uvjet da su dana jamstva još raspoloživa ili prenosiva u korist predlagatelja osiguranja.

Članak 956.

Sud neće odrediti zaustavljanje broda, a već određeno zaustavljanje ukinut će ako protivnik osiguranja dokaže da je u nekoj drugoj državi već dao primjereno jamstvo za istu tražbinu, ili za istog predlagatelja osiguranja, uz uvjet:

1) da jamstvo odgovara uvjetima iz članka 955. stavka 1. ovoga Zakonika,

2) da država na čijem je području jamstvo dano postupa na jednak način prema jamstvima koja su položena na području Republike Hrvatske.

Članak 957.

Davanje jamstva ne znači priznanje odgovornosti te tražbine za koje je jamstvo dano niti odricanje od mogućnosti ograničenja odgovornosti.

Članak 958.

(1) U rješenju kojim određuje privremenu mjeru sud će odrediti vrijeme njezina trajanja.

(2) Ako se privremena mjera odredi prije pokretanja par­nič­noga, ovršnog ili upravnog postupka predlagatelj osiguranja je dužan dokazati, u roku od 15 dana, da je pokrenuo parnični, ovršni, odnosno upravni postupak.

(3) Ako predlagatelj osiguranja u roku iz stavka 2. ovoga članka ne dokaže da je pokrenuo parnični, ovršni, odnosno uprav­ni postupak, sud će na prijedlog protivnika osiguranja ukinuti privremenu mjeru.

(4) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne prije ne­go što bude udovoljeno uvjetima za ovrhu ili osiguranje uknjiž­bom ili predbilježbom založnog prava, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, produljiti vrijeme njezina trajanja, uz uvjet da se nisu izmijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena.

(5) Ako vrijeme iz stavka 1. ovoga članka protekne a ne udovolji se uvjetima iz stavka 4. ovoga članka za produljenje određene privremene mjere, sud će, na prijedlog protivnika osiguranja, obustaviti osiguranje i ukinuti izvršene radnje.

Članak 959.

Osiguranje će se obustaviti i određena privremena mjera ukinuti ako se udovolji kojoj od pretpostavaka iz članka 949. stav­ka 1. točke 1) – 3) ovoga Zakonika.

Članak 960.

(1) Troškove održavanja broda i uzdržavanja posade za vrije­me zaustavljanja snosi vlasnik broda ili brodar.

(2) Ako sredstva za uzdržavanje posade nisu dovoljna, sud će predlagatelju osiguranja narediti da predujmi potrebnu svotu za uzdržavanje posade.

(3) Troškove čuvanja broda predujmljuje predlagatelj osiguranja.

(4) Odredbe stavka 1. i 3. ovoga članka ne diraju u obvezu konačnog snošenja tih troškova.

Članak 961.

Privremenom mjerom zaustavljanja broda ne dira se u prava i dužnosti stranaka koje proizlaze iz ugovora o prijevozu stvari ili putnika.

Članak 962.

Kad sud odredi privremenu mjeru na brodu, bez odgode će se na odgovarajući način primijeniti odredbe članka 860. ovoga Zakonika prema naravi mjere koju je odredio.

Članak 963.

(1) Kad sud odredi privremenu mjeru zabrane otuđenja ili raspolaganja brodom, naredit će istovremeno da se ta mjera zabilježi u upisnik brodova u koji je brod upisan.

(2) Kad sud pravomoćno ukine privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka, odnosno kad ona prestane po zakonu, sud će narediti da se obavi brisanje zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 964.

Kad odredi privremenu mjeru prema brodu pod stranom zastavom, sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja i na njegov trošak, obavijestiti nadležno inozemno tijelo o toj mjeri i njenom ukidanju.

Članak 965.

(1) Radi osiguranja novčanih tražbina te radi osiguranja nenovčanih tražbina predlagatelja osiguranja protiv osobe koja je ovlaštena da raspolaže teretom koji se nalazi na brodu, sud može dopustiti privremenu mjeru koja se sastoji u tome što će se odrediti iskrcaj tereta s broda i njegovo čuvanje u javnom skladištu ili drugom prikladnom mjestu, ako predlagatelj osiguranja plati brodaru cijelu ugovorenu vozarinu koja mu još nije plaćena i nadoknadi mu sve troškove koje je imao, a koji nisu uključeni u vozarinu.

(2) Ako se predaja tereta na temelju odredbe stavka 1. ovoga članka traži u luci u kojoj se teret prema ugovoru o prijevozu nije morao predati, sud će dopustiti privremenu mjeru iz stavka 1. ovoga članka samo uz uvjet da se teret može iskrcati bez opasnosti za sigurnost broda i ostalog tereta, da zbog iskrcaja ne nastane veće zadržavanje u dolasku broda ili poremećaj u redu plovidbe, da se time ne nanosi šteta ostalim osobama koje su ovlaštene da raspolažu teretom te da iskrcaj nije protivan drugim važnim razlozima.

Dio deseti

O MJERODAVNOM PRAVU I O NADLEŽNOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE

Glava I.

ZAJEDNIČKA ODREDBA

Članak 966.

Odredbe ovoga dijela Zakonika primjenjuju se na sve odnose iz pomorske plovidbe.

Glava II.

O MJERODAVNOM PRAVU I O ISKLJUČIVOJ NADLEŽNOSTI SUDOVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA ODNOSE S MEĐUNARODNIM OBILJEŽJEM (ELEMENTOM)

Članak 967.

Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na svaki plovni objekt koji je brod prema hrvatskom pravu te na svaki plovni objekt koji je brod prema pravu države čiju državnu pripadnost ima.

Članak 968.

(1) Upućivanje na mjerodavno strano pravo znači upućivanje na njegove materijalne odredbe uz isključenje njegovog kolizijskog prava.

(2) Kada kolizijske odredbe ovog dijela Zakonika upućuju na primjenu prava državne pripadnosti broda, a to pravo dopušta da brod privremeno vije zastavu druge države u kojoj se vodi zakupovni registar, za sporni će se odnos primijeniti pravo države čiju brod zastavu privremeno vije ako to predviđa pravo državne pripadnosti broda.

Članak 969.

(1) Prema pravu države čiju državnu pripadnost brod ima ocjenjuju se:

1) dužnosti i prava zapovjednika u upravljanju brodom i u zasnivanju prava i obveza za vlasnika broda i brodara,

2) stvarna prava na brodu,

3) pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao.

(2) Odredba stavka 1. točka 3) primjenjuje se na događaje koji su nastali na stranim brodovima na području Republike Hrvatske.

Članak 970.

Na pravo vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u Republici Hrvatskoj primjenjuje se hrvatsko pravo.

Članak 971.

(1) Za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zapošljavanju članova posade broda mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.

(2) Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda ako okolnosti ne upućuju na neko drugo pravo koje je činjenično ili pravno u bližoj vezi sa spornim odnosom i strankama.

(3) Primjena prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne isklju­čuje primjenu prisilnih propisa prava najbliže veze o odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede člana posade ako su oni za člana posade povoljniji.

Članak 972.

(1) Na ograničenje odgovornosti brodara ili druge fizičke ili pravne osobe koja je prema ovom Zakoniku s njim izjednačena primjenjuje se pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.

Članak 973.

Na ugovore o pomorskim plovidbenim odnosima primjenjuje se pravo koje su stranke izabrale.

Članak 974.

Iznimno od odredbe članka 973. ovoga Zakonika primjenjuje se na ugovore o iskorištavanju brodova ovaj Zakonik:

1) na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovoga Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredište nalazi u Republici Hrvatskoj,

2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika.

Članak 975.

(1) Ako se pravo čiju su primjenu stranke izabrale za ugovor o iskorištavanju brodova ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz ugovora ili ako stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi ni iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.

(2) Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorima o iskorištavanju brodova, primjenjuju se:

1) pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen – za ocjenu glavnih prava i obveza ugovornih strana,

2) pravo države čiji je državljanin ili čiju državnu pripadnost ima prijevoznik – ako je ugovor o prijevozu putnika ili stvari sklopljen na temelju unaprijed utvrđenih općih uvjeta prijevoznika,

3) odredbe ovoga Zakonika – na ugovor o tegljenju.

(3) Na način izvršenja sporednih prava i obveza ugovornih strana (način krcanja i predaje tereta, računanje vremena za stojnice i prekostojnice, način plaćanja vozarine i sl.) primjenjuje se, u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, pravo mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su morale biti obavljene.

Članak 976.

(1) Na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:

1) pravo države u čijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama dogodio sudar,

2) odredbe Zakonika – ako se sudar dogodio na otvorenom moru.

(2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, na naknadu štete zbog sudara brodova primjenjuju se:

1) ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu državnu pripadnost – pravo te države,

2) ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju različitu državnu pripadnost, ali je pravo svih tih država isto – pravo tih država.

Članak 977.

Iznimno od odredaba članka 976. Zakonika koje za naknadu štete zbog sudara brodova upućuju na primjenu stranog prava primjenjuju se:

1) odredbe Zakonika – ako sve zainteresirane stranke imaju zajedničko državljanstvo ili uobičajeno boravište, odnosno sje­dište u Republici Hrvatskoj;

2) hrvatsko pravo – ako je jedan od brodova koji je sudjelovao u sudaru hrvatski ratni ili javni brod.

Članak 978.

(1) Ako se pravo čiju su primjenu stranke iz ugovora o spašavanju imovine izabrale ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na koji od odnosa koji proistječu iz tog ugovora, ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje će se primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi niti iz okolnosti slučaja, na ugovor ili na ugovorni odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi.

(2) Ako se ne može utvrditi koje je pravo u najbližoj vezi s ugovorom o spašavanju, primjenjuje se pravo države one luke gdje je spašavanje okončano, odnosno pravo prve luke u koju je spašeni brod prispio nakon završenog spašavanja.

(3) U svim drugim slučajevima primjenjuju se odredbe Zakonika.

Članak 979.

Iznimno od odredbe članka 978. Zakonika, primjenjuju se:

1) odredbe Zakonika – ako su se spašavale osobe bez istodobnog spašavanja imovine, ako su sve osobe državljani Repub­like Hrvatske, ili ako je brod koji je spašavao ili brod koji je bio spašavan, a ako je bilo više brodova jedan od njih, hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

2) odredbe članka 639. stavka 1. i 2., članka 773. – 777., te članka 781. i 783. Zakonika,

3) odredbe zakonika koji uređuje zastaru tražbina i odredbe Zakonika o rokovima zastare (članak 788.),

4) pravo države čiju državnu pripadnost ima brod spašavatelj – na podjelu nagrade za spašavanje između vlasnika broda ili brodara broda spašavatelja i posade tog broda.

Članak 980.

Na odnose iz ugovora o gradnji, preinaci ili o popravku brodova primjenjuje se pravo mjesta brodogradilišta ako stranke za te ugovore ili za dio tih ugovora nisu izabrale pravo koje će se primijeniti ili ako se u cijelosti ili djelomično izabrano pravo ne može primijeniti.

Članak 981.

(1) Na ugovor o pomorskom osiguranju i odnose koji iz njega proistječu primjenjuje se pravo koje su izabrale ugovorne stranke. Ako stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, primijenit će se pravo sjedišta osiguratelja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na odnose iz ugovora o pomorskom osiguranju primjenjuje se hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani Repub­like Hrvatske s redovnim boravištem u Republici Hrvatskoj ili domaće pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a riječ je o osiguranim predmetima koji su izloženi pokrivenim rizicima isključivo na području Republike Hrvatske.

Članak 982.

Postojanje prava na izravnu tužbu utvrđuje se prema pravu koje je mjerodavno za glavno potraživanje ili prema pravu koje je mjerodavno za ugovor o osiguranju.

Članak 983.

Oblik pravnog čina u plovidbenom odnosu ocjenjuje se prema pravu mjesta gdje je čin izvršen, odnosno gdje je morao biti izvršen ili prema pravu koje je mjerodavno za plovidbeni odnos u cijelosti.

Članak 984.

Odredbe Zakonika o spašavanju na odgovarajući se način pri­mjenjuju i na spašavanje imovine potonule izvan teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske, a imovinu spašava hrvatsko trgovačko društvo, druga hrvatska pravna osoba ili državljanin Republike Hrvatske.

Članak 985.

(1) U slučaju zajedničke havarije, ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na koji od odnosa što proistječu iz zajedničke havarije, ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora primijeniti, a njihova se namjera o primjeni određenog prava ne može utvrditi niti iz okolnosti slučaja, primjenjuje se pravo luke u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku izvršenja čina zajedničke havarije.

(2) Ako su sve stranke u slučaju zajedničke havarije držav­ljani Republike Hrvatske ili hrvatske pravne osobe, u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se hrvatsko pravo.

Članak 986.

Ako u ovom Zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za koji odnos iz ovoga dijela Zakonika, na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju odredbe i načela ovoga Zakonika, odredbe i načela drugih zakona koji uređuju odnose s među­narodnim obilježjem, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i općeprihvaćena načela međunarodnoga privatnog prava.

Članak 987.

Ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga Zakonika ako bi njegova primjena bila postignuta isključivo radi izbjegavanja primjene prava Republike Hrvatske.

Članak 988.

Hrvatski sud isključivo je nadležan za suđenje:

1) u sporovima o nagradi za spašavanje hrvatskih ratnih brodova i hrvatskih javnih brodova, o naknadi štete nastale zbog sudara brodova od kojih je jedan hrvatski ratni brod ili hrvatski javni brod,

2) u sporovima iz članka 410., 411. i 412. ovoga Zakonika koji nastanu u tijeku i u vezi s provođenjem postupka ograničenja odgovornosti brodara koji provodi hrvatski sud (članak 414.),

3) u sporovima koji nastanu u tijeku i u vezi sa sudskim ovršnim postupkom koji hrvatski sud provodi na brodovima (članak 844. do 847.).

Dio jedanaesti

POMORSKI PREKRŠAJI

Glava I.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 989.

(1) Pomorski prekršaj je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske državne pripad­nosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša, te s prometom na moru.

(2) Postupak o pomorskim prekršajima vodi se po Zakonu o prekršajima.

Članak 990.

(1) Lučke kapetanije odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima.

(2) Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi Vijeće za prekršaje.

(3) Vijeće za prekršaje iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje dvaju ili više lučkih kapetanija.

Članak 991.

Protiv odluka Vijeća za prekršaje iz članka 990. ovoga Zakonika odlučuje Visoki prekršajni sud.

Članak 992.

(1) Vijeće za prekršaje čine predsjednik i dva člana. Pred­sjedniku i članovima Vijeća mogu se odrediti zamjenici.

(2) Predsjednika i članove Vijeća za prekršaje iz članka 990. ovoga Zakonika i njihove zamjenike imenuje ministar na prijed­log lučkog kapetana iz redova stručnih djelatnika lučkih kapetanija, odnosno Ministarstva.

(3) Predsjednik, odnosno njegov zamjenik mora biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

(4) Vijeće za prekršaje imenuje se na rok od dvije godine.

(5) Predsjednik i članovi Vijeća i njihovi zamjenici mogu biti ponovno imenovani.

(6) Predsjednik i članovi Vijeća mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka navedenog roka.

Glava II.

PREKRŠAJI

Članak 993.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaz­nit će se za pomorski prekršaj strana pravna osoba:

1) ako strani trgovački brod uplovi u unutarnje morske vode bez namjere da uplovi u luku otvorenu za međunarodni pomorski promet Republike Hrvatske ili u luku u kojoj je brodogradilište radi njegova popravka, odnosno ne uplovi najkraćim uobičajenim putem u unutarnje morske vode (članak 8.),

2) ako strani brod, brodica ili jahta prevozi stvari ili osobe između hrvatskih luka uz naplatu, a bez odobrenja nadležnog tije­la (članak 9.),

3) ako strana jahta, odnosno brodica plovi unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, a propustila je uploviti u luku i obaviti poslove sukladno članku 12. ovoga Zakonika, odnosno plovi, a ne udovoljava uvjetima propisanim posebnim propisom iz članka 12. ovog Zakonika,

4) ako strani znanstvenoistraživački, odnosno strani ribarski brod uplovi u unutarnje morske vode radi uplovljavanja u hrvat­sku luku bez odobrenja nadležnog tijela (članak 10.),

5) ako se strani plovni objekt zbog više sile ili nevolje na moru sklonio u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, a o tome nije obavijestio lučku kapetaniju, odnosno lučku ispostavu (članak 17.),

6) ako strani ribarski brod za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnim morem Republike Hrvatske ribariili ne plovi propisanim plovnim putem, ili u prolasku plovi brzinom manjom od šest čvorova, ili se za vrijeme prolaska zaustavlja i sidri u unutarnjim morskim vodama ili u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a to zaustavljanje i sidrenje nije uzrokovano višom silom, odnosno nevoljom na moru, ili nema na brodu vidljivo istaknute oznake ribarskog broda (članak 25. stavak 2.),

7) ako strani brod plovi sigurnosnom zonom uokolo pos­trojenja i uređaja za istraživanje i iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava gospodarskog ili epikontinentalnog pojasa Repub­like Hrvatske kroz koju je plovidba zabranjena (članak 37.),

8) ako obavlja istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mje­re­nja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa, odnosno obavlja znanstvena istraživanja gospodarskog pojasa Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog tijela (članak 13., 31, 40. i 44.)

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se vlasnik i brodar jahte ili brodice koja obavlja prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu protivno odredbi članka 9. stavak 4. ovog Zakonika.

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi pomorski prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka zapovjednik broda, ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

Članak 994.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba ako brod koji koristi uplovi u zabranjenu zonu u unutarnjim morskim vodama, ili plovi kroz zabranjenu zonu u unutarnjim morskim vodama protivno propisanim uvjetima (članak 16).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj za radnje iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik plovnog objekta ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

Članak 995.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji ga zamjenjuje:

1) ako po nalogu lučke kapetanije ne isplovi u pomoć brodu na kojem je izbio požar ili na kojem je nastala neka druga nesreća (članak 63.),

2) ako postupi protivno odredbama članka 64. ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 1) i 2) ovoga članka osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

Članak 996.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice koji suprotno odredbi članka 764. stavka 1. ovoga Zakonika nije krenuo u pomoć osobama u životnoj opasnosti na moru, iako nisu postojale okolnosti koje ga oslobađaju takve obveze (članak 765.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik broda, jahte ili brodice koji tijekom akcije spaša­va­nja ne postupi sukladno odredbi članka 772. ovoga Zakonika.

Članak 997.

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik broda, jahte ili brodice koji protivno odredbi član­ka 766. ovoga Zakonika ne poduzme spašavanje broda s kojim se sudario brod kojim on zapovijeda.

Članak 998.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:

1) ako ne postupi po nalogu nadležne lučke kapetanije i ne ukloni oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekt (članak 65.),

2) ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu (članak 76. i 166.)

3) ako ne održava brod i njegovu opremu sukladno članku 85. ovoga Zakonika,

4) ako ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili ne podnese takav zahtjev nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu prema odred­bama ovoga Zakonika (članak 93.),

5) ako kao zapovjednika broda ukrca osobu koja nema pomorsku knjižicu (članak 137. stavak 1.),

6) ako brod nema ime i ne nosi ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt i plutajući objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa ili ako te oznake nosi iako nije na to ovlašten, te ime nije ispisano sukladno propisu donesenog temeljem ovoga Zakonika (članak 183. i 184.),

7) ako vadi potonulu stvar suprotno odredbi članka 787. ovoga Zakonika,

8) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgo­varajuće mjere ili obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članci 172., 173., 174. i članak 175.),

9) ako u zakonskom roku ne podnese zahtjev za brisanje broda (članak 192. stavak 4.),

10) ako obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili druge gospodarske djelatnosti na moru suprotno odredbama članka 48. stavak 1. ovoga Zakonika,

11) ukoliko ne održava sustav upravljanja sigurnošću suklad­no zahtjevima Tehničkih pravila Hrvatskog registra brodova (članak 48. stavak 2.),

12) ako ne obavlja dužnosti u svezi održavanja straže i obavljanja poslova na brodu propisane posebnim propisom (članak 135.).

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.

Članak 999.

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik stranoga nuklearnoga broda ili časnik koji ga zamjenjuje ako brod bez odobrenja uplovi u luku (članak 61.).


Info Kutak > Zakoni > Pomorski Zakonik > Pom.Zak.čl.01-50 > Pom.Zak.čl.950-1000
Verzija prikladna za pisač Verzija prikladna za pisač Pošalji stranicu e-poštom Pošalji stranicu e-poštom Dodaj u Favorite Dodaj u Favorite CMS Dizajn CMS Dizajn